hrvatski | deutsch | magyar | english

Kronika

1977.strefi se na inicijativu mag. Angelike Kornfeind oko 30 mladih ljudi da bi skupa tancali. Malo kašnje školski nadsavjetnik Jakov Dobrovi? sa svojimi malimi tamburaši naprikzeme muzikalno peljačtvo. Majke kotrigov ušiju nošnje i pod imenom POLJANCI grupa počne imati čvrst stav u gradišćanskoj sceni narodnoga tancanja i jačenja.
Muzikalni i tančeni program se sve već proširi a sakralna i popularna hrvatska muzika se još uključi.
Za 10-ljetni jubilej se snimi MC, a za 20-ljetni MC/CD, izda se mapa s notami i video za one ki rado tancaju, početnike i napredne, mapa s popularnimi jačkami i druga sa sakralnimi pjesmami za tambure, za ORF se snimu jačke za dicu, power-pointprezentacija se sastavi i napravi se internet stranica.
1988. se utemelji dičja grupa ka nastupa pod imenom „Mali i mladi POLJANCI“, počnu i mladi tamburaši vježbati. 1999. se grupa obogati sa zborom
Grupa stalno nastupa ne samo u Vulkaprodrštofu i okolici, nego i u Austriji i inozemstvu.
Lokal za vježbanje je dugo farski škadanj, a od 1992. osnovna škola.
Grupa svečuje 2002. 25 ljet postojanja.
Muzikalno peljačtvo ide od Marije Zarits prik Gerharda Krumpecka, Ante Pletikosića konačno na Juliju Kornfeind i Stefiku Ferschin.
Tančeno peljačtvo ide od Nikija Semelikera prik Rudija Stagla, Günthera Guttmanna opet na Nikija Semelikera i konačno na Lukas Kornfeinda.

Otkad grupa postoji su se kotrigi stalno trudili, da sami sebi obdržu dobro raspoloženje i da je na druge dalje daju.

2012: 35 ljet POLJANCI

Posjeti u inozemstvu:

  • 1979: Jugoslavija (Lipovljane)
  • 1980: Nimška (Gemünden, Laubach), Nizozemska (Lochem)
  • 1981: Italija (Gorizia), Francuska (St.Estéve), Švicarska (Winterthur)
  • 1983: Italija (Penna S. Andrea)
  • 1984: Nimška (Gemünden)
  • 1985: Francuska (St.Estéve)
  • 1988: Francuska (Burgund, Elzas)
  • 1990: Francuska (Elzas/Imbsheim), Slovačka (Devinska Nova Ves)
  • 1995: Velika Britanija (Wales/Llangollen-Eisteddfod, London)
  • 1997: Belgija (Brüssel, Zedelgem)
  • 1999: Litva (Palanga, Kaišiadorys)
  • 2001: Francuska (Paris, Bretagne/Guimiliau, Bannalec)
  • 2002: Irska (Ennis, Dublin)
  • 2004: Rumunjska (Temešvar, Karaševo)
  • 2006: Južni Tirol (Villanders)
  • 2008: Litva (Klaipéda)
  • 2009: Italija (Venecija, Rim, Molišanski Hrvati)
  • 2010: Hrvatska (Sveti Martin na Muri)
  • 2011: Kanada/SAD (Toronto/New York)
  • 2013: Nimška (Dresden, Budišin / Lužički Sorbi)
  • 2014: Nimška (Minhen)
  • 2015: Madjarska (XII. internacionalni folklorni festival Sv. Štefana, Abony-Szolnok-Cegléd)
  • 2016: Česka (XXII. Internacionalni folklorni festival Pisek)
  • 2017: Bosna i Hercegovina i Srbija (Dolac na Lašvi i Tavankut)
  • 2019: Francuska i Italija (World Folklore Festival Diano Marina, San Remo, Cannes)

Odmori na moru:

  • 1982: Rabac/Istra
  • 1986: Baška/Krk
  • 1987: Nerežišće/Brač
  • 1989: Dubrovnik/Južna Dalmacija
  • 2000: Krk/Krk
  • 2005: Stobreč-Split/Dalmacija